Monika Kovač i Nives Matić prijateljice su iz djetinjstva, još otkad su zajedno trenirale košarku u zaprešićkom klubu, nekadašnjoj Jugokeramici. S vremenom je svaka otišla svojim putem: Monika je razvila profesionalnu košarkašku karijeru – bila je članica hrvatske košarkaške reprezentacije, igrala je i u Zagrebu, Gospiću, Livnu (BiH) te Izraelu – a Nives se, kao stručnjakinja zaštite na radu i zaštite od požara, pronašla u poslovnom svijetu.
Nakon dugog niza godina ponovno su se povezale, i to opet kroz košarku, kad je Monika u Zaprešiću trenirala mlađe igračice. Iako je poslije bila i asistentica u ženskoj kadetskoj reprezentaciji, ubrzo se posvetila ugostiteljstvu, no uvijek je težila radu sa zemljom, kao i Nives, što ih je guralo u smjeru poljoprivrede.
– Odlučile smo udružiti snage i pokušati. Prvo smo razmišljale o uzgoju lješnjaka u okolici Zaprešića, no cijene parcela bile su previsoke. A onda smo čule za zemljište na otoku Krku; bilo je to prvo zemljište koje smo obišle i – kupile – prepričava Monika pa dodaje kako ih je, osim prihvatljive cijene, privukla i lokacija blizu mjesta Vrh, nedaleko od grada Krka.
Bilo je to prije deset godina. Prvo su zemljište raskrčile od krša i raslinja te očistile od otpada. Odluka o uzgoju mediteranskog bilja karakterističnog za ovo područje, poput smilja i kadulje, bila je posve logična, a danas na 32.000 četvornih metara imaju 85.000 sadnica te više od 60 različitih biljnih vrsta u ekološkom uzgoju.
Svoju plantažu nazvale su KuSshh. Sam naziv spaja otočni naziv lokacije – “Bok od Kuša”, odnosno “Vrh od Kadulje”, i zvuk prirode – “ssshhh” – šum vjetra kroz kadulju, koji poziva na bijeg od gradske buke i užurbanosti u opojne arome krčkog aromatičnog bilja. Upravo je to asocijacija na njihovu priču; priču dvije žene u ranim pedesetima koje su, zasićene galamom i gradskom bukom, mir pronašle u tišini otoka Krka.
Zajedno su godinama paralelno vodile i ugostiteljski objekt u Vrbniku. No, u jednom su se trenutku morale opredijeliti. Odabrale su plantažu. Obnovile su veći dio suhozida, uredile gumno za doček posjetitelja i prezentaciju proizvoda, postavile drveni objekt u funkciji skladišta, prirodnu depresiju na zemljištu iskoristile su za uređenje kaskadnih vrtova, svojevrsnog biljnog amfiteatra…